Sadržaj:

Ljubaznost Za Poslastice Možda Je Pomogla Mačkama Da Postanu Kućni Ljubimci
Ljubaznost Za Poslastice Možda Je Pomogla Mačkama Da Postanu Kućni Ljubimci

Video: Ljubaznost Za Poslastice Možda Je Pomogla Mačkama Da Postanu Kućni Ljubimci

Video: Ljubaznost Za Poslastice Možda Je Pomogla Mačkama Da Postanu Kućni Ljubimci
Video: NAPRAVILI SMO LABIRINT ZA NAŠE MAČKE. TKO ĆE PRVI IZAĆI? 2024, Maj
Anonim

Washington - Blagi maniri i sklonost masnim poslasticama poput ostataka ribe ili mesa možda su pomogli mačkama da evoluiraju u pitome, ali neovisne ljubimce, kakvi su danas, rekli su istraživači u ponedjeljak.

Nakon toga, sklonost ljudi mačkama određenog izgleda, poput bijelih šapa, igrale su ključnu ulogu u otklanjanju 38 danas poznatih vrsta, navodi se u studiji u Zborniku Nacionalne akademije nauka.

"Korišćenjem napredne tehnologije sekvenciranja genoma uspjeli smo rasvijetliti genetske potpise jedinstvene mačke biologije i vještina preživljavanja", rekao je Wes Warren, izvanredni profesor genetike na Medicinskom fakultetu Univerziteta Washington.

Domaće mačke "tek su se nedavno odvojile od divljih mačaka, a neke se i dalje uzgajaju sa svojim divljim rođacima. Stoga smo bili iznenađeni kada smo pronašli DNK dokaze o njihovom pripitomljavanju", dodao je.

Upoređivanjem gena domaćih mačaka s drugim pasminama mačaka, kao i divljih mačaka i drugih sisara, istaknute su određene razlike.

Na primjer, tigrovi i domaće mačke imaju neobičnu fizičku sposobnost da jedu puno masnih kiselina bez nastalih srčanih bolesti i holesterola koje bi takva prehrana imala na ljudima.

Zapravo, mačkama je potrebno meso da bi napredovale, dok većina drugih mesojeda može preživjeti i prehrani biljkama, žitaricama i mahunarkama.

"Tim je pronašao određene gene koji metaboliziraju masnoće u mesoždera, poput mačaka i tigrova, koji su se promijenili brže nego što se to može slučajno objasniti", navodi se u saopćenju univerziteta.

"Istraživači nisu pronašli takve promjene kod istih gena krave i čovjeka, koji jedu raznovrsniju prehranu i ne bi im bila potrebna takva poboljšanja."

Osjetila i genetski ključevi za evoluciju domaćih mačaka

Mačke se manje oslanjaju na miris nego psi kada je riječ o lovu, ali imaju bolji noćni vid i sluh, pokazalo je istraživanje. Mačke takođe imaju više gena povezanih sa sposobnošću da osjećaju feromone nego psi, što je osobina koja im pomaže da pronađu parnike čak i na znatnoj udaljenosti.

Mačke kućnih ljubimaca pokazale su jasne znakove genetske selekcije u osobinama povezanim s pamćenjem, uvjetovanjem straha i učenjem nagrađivanja, što ukazuje na to da su više poslušne mačke vjerojatno preferirane kao kućni ljubimci. Genetska selekcija za izgled bila je također evidentna, posebno u posljednjim generacijama.

"Za razliku od mnogih drugih pripitomljenih sisara uzgajanih za hranu, stado, lov ili sigurnost, većina 30-40 pasmina mačaka nastala je nedavno, u proteklih 150 godina, uglavnom zbog selekcije radi estetskih, a ne funkcionalnih osobina", navodi se u studiji.

Na primjer, pasmina mačaka Birman vjerojatno je razvila svoje karakteristične bijele šape jer su ljudi odlučili uzgajati mačke koje su izgledale isto. U slučajnoj populaciji mačaka, geni koji dovode do uzorka rukavica vide se samo kod oko 10 posto mačaka.

Mačke kao korisne ubojice glodavaca

Na Zemlji postoji oko 600 miliona mačaka. Najraniji arheološki dokazi o mačkama koje žive s ljudima datiraju prije 9 500 godina s mediteranskog ostrva Cipar.

Arheološki dokazi o mačkama kao kućnim ljubimcima takođe su pronađeni u Kini još od prije 5000 godina.

Smatra se da su mačke ulazile u svakodnevni život ljudi tokom poljoprivrednih perioda u historiji, kada bi njihov rad kao ubojice glodara i gamadi bio cijenjen.

"Većina mačaka je vjerovatno uzgajana za suzbijanje glodavaca, a tek kasnije za pigmentaciju", rekao je koautor studije Michael Montague u e-mailu za AFP.

"U određenom smislu, pitomost bi trebala biti jedna od početnih razlika u ponašanju između divljih mačaka i domaćih mačaka, a možda i krajnji pokretač pripitomljavanja."

Preporučuje se: