Manje Velikih Riba U Moru, Kažu Naučnici

2025 Autor: Daisy Haig | [email protected]. Zadnja izmjena: 2025-01-24 12:34

WASHINGTON - Manje velikih grabežljivih riba pliva u svjetskim okeanima zbog prekomjernog ulova ljudi, ostavljajući manje ribe da napreduju i udvostruče se na snazi u proteklih 100 godina, rekli su naučnici u petak.

Velike ribe poput bakalara, tune i kirnje smanjile su se širom svijeta za dvije trećine, dok je broj inćuna, sardina i kapelana narastao u njihovom odsustvu, rekli su istraživači s Univerziteta Britanske Kolumbije.

U međuvremenu, ljudi širom svijeta teže love i dolaze s istim ili manje brojeva ulova, što ukazuje na to da su ljudi možda povećali sposobnost okeana da nam pruži hranu.

"Prekomjerni ribolov apsolutno je utjecao na mačke kada ih nema, miševi će utjecati na naše oceane", rekao je Villy Christensen, profesor u UBC Fisheries Center koji je predstavio rezultate istraživanja na godišnjoj konferenciji Američkog udruženja za unapređenje znanosti u Washingtonu.

"Uklanjanjem velikih, grabežljivih vrsta iz okeana, malim krmnim ribama je ostavljeno da uspijevaju."

Istraživači su takođe otkrili da se više od polovine (54 posto) pada populacije grabežljivih riba dogodilo u posljednjih 40 godina.

Christensen i njegov tim ispitali su više od 200 globalnih modela morskih ekosistema i izvukli više od 68 000 procjena riblje biomase od 1880. do 2007. za studiju.

Nisu koristili brojeve ulova koje su prijavile vlade ili ribolovni operateri.

"To je sasvim drugačiji ocean koji vidimo vani", rekao je Christensen. "Prelazimo iz divljih okeana u sistem koji je mnogo sličniji farmi akvakulture."

Iako je broj malih riba u porastu, mali kupači se također sve više traže za upotrebu kao riblje brašno u ribolovu kojim upravlja čovjek, rekao je Christensen.

"Trenutno se krmna riba pretvara u riblje brašno i riblje ulje i koristi se kao hrana za industriju akvakulture, koja se zauzvrat sve više oslanja na ovaj izvor hrane", rekao je.

Istraživači su rekli da se, uprkos skoku male ribe, ukupna ponuda ribe ne povećava kako bi se zadovoljila ljudska potražnja.

"Ljudi su uvijek lovili ribu. Čak su i naši preci lovili ribu. Sad smo u tome mnogo bolji", rekao je naučnik sa Univerziteta UBC Reg Watson.

Ispitujući brojeve iz 2006. godine, prijavljeno je 76 miliona tona komercijalnih morskih plodova, što znači da je "sedam triliona pojedinaca ubijeno i konzumirano od strane nas ili naše stoke", rekao je Watson.

Watson je rekao da napori u ribolovu rastu u posljednjih nekoliko decenija, dostigavši zajedničku vrijednost od 1,7 milijardi vata ili 22,6 miliona konjskih snaga širom svijeta te godine.

Što se tiče upotrebe energije, to bi iznosilo 150 kilometara (150 kilometara) "odbojnika Corvettes-a-odbojnika s okretanjem motora", rekao je.

"Čini se da lovimo jače za isti ili manji rezultat, a ovo nam mora reći nešto o zdravlju okeana. Možda smo u stvari pogodili vršnu ribu u isto vrijeme kada pogađamo i vršnu naftu."

Morski plodovi čine veliki dio globalne prehrane ljudi, prema istraživaču Siwa Msangiju iz Međunarodnog instituta za istraživanje prehrambene politike, koji je rekao da porast potražnje velikim dijelom vodi Kina.

"Meso osigurava oko 20 posto unosa kalorija po glavi stanovnika, a od toga … riba je oko 12 posto", rekao je, pozivajući se na globalne brojke.

Gotovo 50 posto povećanja svjetske potrošnje ribe za hranu dolazi iz istočne Azije, a "42 posto tog povećanja dolazi iz same Kine", rekao je.

"Kina je pokretač i potražnje i ponude. To je razlog zašto pitanje upravljanja postaje toliko važno."

Jacqueline Alder iz programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu sugerirala je da svijet treba brzo smanjiti količinu ribarskih brodova i ribolovnih dana kako bi se globalnim ribljim zalihama omogućilo vrijeme da se povećaju.

Ako to uspijemo odmah, vidjet ćemo pad ulova ribe.

Međutim, to će dati priliku ribljim fondovima da se obnove i prošire svoje populacije , rekla je.

Projekcije o budućim populacijama riba i dalje opadaju, zajedno s prognozama o utjecaju klimatskih promjena.

"Naše istraživanje ukazuje na to da bismo klimatskim promjenama mogli dobiti dvostruki udar", rekao je Christensen. "U smislu da će više temperature vode … značiti da će u okeanu biti manje ribe."