Po čemu Se Oči Pasa Razlikuju Od Ljudskih Očiju

2024 Autor: Daisy Haig | [email protected]. Zadnja izmjena: 2023-12-17 03:06

- Kellie B. Gormly

Kad ugasimo svjetla i legnemo noću, sjaj mjesečine ili noćnog sata omogućava nam da razaznajemo mutne slike, poput obrisa naših pasa.

Ali može li vas pas vidjeti bolje od njega u mraku? Ili te uopće ne može vidjeti puno kad je mrak?

Mnogi vlasnici pasa postavljaju ovo pitanje pitajući se kako rade oči njihovog dlakavog druga. Doktor Eric J. Miller, docent kliničke komparativne oftalmologije na Veterinarskom centru sveučilišta Ohio State, može objasniti puno mehanike. Ali u osnovi, kaže, pseća vizija uvijek će zadržati element misterije. Uostalom, mi nismo psi i oni nam ne mogu opisati stvari.

"Moramo biti oprezni kada pretpostavljamo šta životinje zapravo" vide ", jer ne znamo što njihov mozak tumači iz informacija koje dobija", kaže Miller. "Prilično dobro razumijemo za što su sposobne njihove oči i vjerojatno je da njihov mozak tumači nešto slično našem, ali to stvarno ne znamo."

To veterinari znaju: Anatomski i funkcionalno, pseće oko je vrlo slično ljudskom oku i u mraku može vidjeti slično onome što možemo. Oko vašeg psa ima rožnicu, zjenicu, sočivo, mrežnicu i štapiće i čunjeve. Zbog položaja očiju na prednjoj strani glave - znak grabežljivca, a ne životinje plijena, koja ima oči dalje - psi imaju ograničen periferni vid kao i ljudi i dobru percepciju dubine, kaže Miller.

Šanse su da se, kaže, psi oslanjaju na druga čula - posebno na miris - kako bi opazili svoje okruženje bolje od nas, i u mraku i na svjetlu, kaže Miller.

Kao i kod ljudskih očiju, svjetlost ulazi kroz rožnicu, a zatim u zjenicu koja se širi i skuplja kako bi kontrolirala količinu svjetlosti koja ulazi, kaže on. Svjetlost zatim prolazi kroz sočivo i pogađa mrežnicu, gdje se svjetlost obrađuje.

Miller kaže da se ključna razlika između psećih i ljudskih očiju i mogućnosti noćnog vida nalazi u mrežnici, koja se sastoji od štapića i ćelija konusa koje interpretiraju svjetlost. Štapovi se bave vidom pri slabom osvjetljenju, dok čunjevi obrađuju jako svjetlo i vid u boji. Psi imaju bolji vid u mraku jer su im mrežnice dominantne štapićima, dok su naše dominantne konusima, kaže Miller.

Pored puno šipki prigušenog osvjetljenja, psi ispod svoje mrežnice imaju reflektirajuće tkivo zvano tapetum lucidum. Ovo tkivo pomaže im da koriste manje svjetlosti efikasnije od nas, kaže on.

"U osnovi, ni oni ne vide mrklu crnu boju, ali mogu vidjeti puno bolje pri slabom osvjetljenju ili pri slabom svjetlu nego mi zbog tih razlika", kaže Miller.

Međutim, budući da psi imaju više štapića i manje čunjeva u mrežnici, imaju ograničen vid u boji, kaže Miller. Ljudske oči su trikromatske, što znači da imaju tri različite vrste čunjeva koji apsorbiraju različite talasne dužine svjetlosti. To omogućava većini ljudi da vide boje od crvenog do ljubičastog spektra. Psi su, pak, dvobojni, s dvije vrste čunjeva. Psi tada vjerojatno vide plavu i ljubičastu boju, ali između boja poput zelene, žute i crvene boje mogu se spojiti i izgledati kao da su iste boje, kaže Miller.

"Dakle, imaju vid u boji i mogu biti poput nekih ljudi koji su slijepi za boje i u osnovi nemaju sposobnost razlikovanja nekih boja poput zelene i crvene", objašnjava Miller.

Prema studiji, ruski istraživači ispisali su četiri papira, u nijansama tamno i svijetloplave, te tamno i svijetlo žute boje. Istraživači su sjenila uparili s komadom sirovog mesa u hranilištu, ali samo je jedna kutija bila otključana. Psi su naučili povezivati boju s mesom; zatim su istraživači zamijenili boje. Da je prva boja bila tamno žuta, sada bi boja mesa bila tamnoplava ili svijetlo žuta. Tada se pretpostavljalo da ako je pas krenuo za tamnoplavim papirom, zapamtio je svjetlinu; ako je otišao na svijetlo žutu, pas je zapamtio boju povezanu s mesom.