Ozljeda Mozga Pasa - Ozljeda Mozga Kod Pasa

2024 Autor: Daisy Haig | [email protected]. Zadnja izmjena: 2023-12-17 03:06

Psi mogu zadobiti ozljede mozga iz različitih uzroka, uključujući tešku hipertermiju ili hipotermiju i dugotrajne napadaje. Primarne ozljede mozga, na primjer, uključuju izravnu traumu mozga, koja se jednom stečenom ne može promijeniti. U međuvremenu, sekundarna ozljeda mozga je promjena moždanog tkiva koja se javlja nakon primarne ozljede, ali ovaj oblik ozljede može se upravljati, spriječiti i poboljšati optimalnom potpornom njegom i liječenjem.

Simptomi i vrste

Budući da je to vitalni organ, mozak zahtijeva stalnu opskrbu kisikom i prehranu. Svaki nedostatak kiseonika ili izravna trauma mozga, stoga može dovesti do krvarenja i nakupljanja tekućine, što može prouzrokovati pretjerani pritisak na mozak. To zauzvrat može izazvati komplikacije srca, oka i nekoliko drugih tjelesnih sistema. Simptomi se razlikuju i ovise o uzroku i težini ozljede mozga. Neki od najčešćih simptoma uključuju:

• Napadaji
• Spontani gubitak svijesti (sinkopa)
• Nenormalno držanje ili nepravilni pokreti
• Krvari iz uha ili nosa
• Krvarenje unutar oka (zahvaća mrežnicu)
• Plavičasto obojenje kože i sluznice (cijanoza); znak da je kisik u krvi opasno smanjen
• Nedovoljno kisika koji dolazi do tjelesnih tkiva (hipoksija)
• Ljubičast ili plavičast flek ispod sluznice) ili ispod kože zbog puknuća krvnih žila (ekhimoza)
• Crvena ili ljubičasta mrlja na tijelu uzrokovana manjim krvarenjem (petehizacija)
• Teško ili ubrzano disanje (dispneja, odnosno tahipneja)
• Nenormalne funkcije srca, poput abnormalno usporenog rada srca (bradikardija)

Uzroci

Slijede neki od najčešćih uzroka ozljeda mozga:

• Trauma glave
• Teška hipotermija ili hipertermija
• Nenormalno nizak nivo glukoze u krvi (teška hipoglikemija)
• Dugotrajni napadi ili šok
• Visok krvni pritisak
• Paraziti mozga
• Tumori mozga
• Infekcije koje uključuju živčani sistem
• Toksičnost
• Imuno posredovane bolesti

Dijagnoza

Morat ćete dati veterinaru temeljitu povijest zdravlja svog psa, uključujući pojavu i prirodu simptoma, te moguće incidente koji su mogli potaknuti neobično ponašanje ili komplikacije. Zatim će obaviti kompletan fizički pregled, kao i biohemijski profil, analizu urina i kompletnu krvnu sliku. Iako nalazi ovih testova ovise o osnovnom uzroku ozljede mozga, biokemijski profil često može ukazivati na abnormalnosti u razini glukoze u krvi. Gasovi u krvi se takođe mjere kako bi se potvrdio nedostatak kiseonika u krvi.

Kada se sumnja na prijelome lubanje, rendgenski snimci, CT (računarska tomografija) i MRI (magnetna rezonanca) izuzetno su korisni za procjenu ozbiljnosti traume mozga. Ovi dijagnostički alati pomažu i u utvrđivanju prisutnosti krvarenja, prijeloma, stranih tijela, tumora i drugih abnormalnosti koje uključuju mozak. U međuvremenu se EKG (elektrokardiogram) koristi za procjenu srčanih funkcija i ritma.

Vaš veterinar takođe može uzeti uzorak likvora kako bi odredio nivo upale i potvrdio moguće infekcije.

Liječenje

Bilo koju vrstu ozljede mozga treba smatrati hitnom situacijom koja zahtijeva hitnu hospitalizaciju radi intenzivne njege i liječenja. Zapravo, ovisno o uzroku ozljede mozga, možda će biti potrebna operacija. Međutim, često je primarni cilj hitnog liječenja normalizacija temperature i krvnog pritiska psa, osiguravanje odgovarajuće razine kiseonika i sprečavanje hipoksije.

Kako bi se pomoglo disanju, cijev će se provući u dušnik za opskrbu kisikom. Male količine tečnosti mogu se davati i životinjama sa deficitom tečnosti kako bi se održao krvni pritisak. Da bi se smanjilo oticanje mozga, psu će se davati lijekovi, a glava će biti iznad nivoa tijela. Uz to, psa okreću svaka dva sata kako bi se izbjegle komplikacije.